Za predsjednika novoosnovanog Udruženja proizvođača mlijeka izabran je Saša Kapović, a za predsjednika Skupštine Jovana Soldar.
Upravni odbor čine: Danko Borovčanin, Rade Đerić, Snežana Batinić i Marko Drljić, a nadzorni: Dragan Kojić, Jovan Mijatović i Dušanka Borovčanin. Inicijativa za formiranje potekla je od mladih proizvođača, koji su poljoprivrednu djelatnost prepoznali kao način opstanka na području opštine Sokolac.
snovni cilj Udruženja jeste da zajedničkim djelovanjem dođu do poboljšanja podsticaja kako na nivou lokalne zajednice, tako i Republike Srpske.
Prema riječima predsjednika Saše Kapovića, koji se petnaest godina bavi prozivodnjom mlijeka, do danas se cijena proizvedenog mlijeka nije mijenjala, za razliku od cijena prodavanog mlijeka koja je bila u porastu.
-Oko 200 domaćinstava predaje proizvedeno mlijeko i živi od toga. Svaka lokalna zajednica daje podršku u vidu podsticaja. Mislim da je opštini Sokolac ipak u interesu da zadrži priliv od 3.000.000 maraka. Godine 2013. tokom šest mjeseci plaćeno je 5 feninga po litru i veoma nam je značilo, a zamislite kad bi ta vrijednost bila 15 feninga. Od toga zavisi hoćemo li nastaviti proizvoditi mlijeko od proljeća. Mljekare su, zbog deficita, podigle cijene od 3 do 8 feninga po domaćinstvu. Aneks ugovora koji je potpisan sa mljekarama nije poslat nijednom proizvođaču i mislim da se radi o manipulaciji odnosno stvaranju razdora među proizvođačima, jer neko proizvede više, a neko manje. U narednom periodu ćemo zahtijevati organizovanje sastanka sa direktorom mljekare kako bi dobili odgovore po kom načinu se razdvaja cijena otkupljnog mlijeka. Ako je ekstra klasa u pitanju nemoguće ga je razdvajati po količini, odnosno ako je 1.500 litara mlijeka proizvedenih na farmi ista klasa kao i kod proizvođača koji preda 5.000 litara, ne vidimo razlog zašto bi cijena po litru bila različita. Moramo svi biti jednaki i istrajni, jer podsticaji od 15 fenaninga su sistematsko rješenje ove problematike – pojasnio je Kapović.
Iz svih navedenih razloga danas su na sastanak pozvani predstavnici političkih partija i loklne uprave. Predsjednik Skupštine opštine Sokolac Sretko Marjanović obećao je da će do iznalaženja rješenja pokušati doći u saradnji sa Upravnim odborom, Nadzornim odborom odnosno sa predsjednikom Udruženja.
-Sagledavajući sve propuste koji su prethodno postojali možemo doprinijeti konačnom cilju. Vjerujem da odbornici svih političkih partija u Skupštini imaju razumijevanje za Udruženje i da ćemo za isto biti jednoglasni. Za razliku od mnogih preduzeća, ovih 197 aktivnih proizvođača mlijeka, stvaraju i dokazuju. Ako te ljude nismo u stanju da podržimo, onda ništa ne trebamo podržavati. Ovo nam je trenutno prioritetna problematika, koju moramo riješiti – izjavio je Marjanović.
– Još uvijek nismo dobili nijedan zahtjev o sredstvima koja treba izdvojiti, ali podržaćemo svaku realnu inicijativu Udruženja. Razmortićemo zahtjeve na skupštinskom zasjedanju kako bi im pomogli koliko je to moguće – kazao je šef Kluba odbornika SNSD-a u SO Sokolac Đorđe Radić.
Načelnik opštine Sokolac Milovan Bjelica konstatovao je da je proizvodnja mlijeka najvažnija grana privrede, odmah iza drvne industrije. On je podsjetio da je lokalna zajednica pružala podršku ovom sektoru, ne samo kroz podsticaje u prvoj godini, već kroz subvencije nabavke stoke, rješavanje infrastrukture u ruralnim područjima i slično.
-Opština još uvijek nema usvojen budžet, a u Nacrtu je bilo planirano oko 80.000 KM za ovu namjenu. Ako se usvoji 10 ili 15 feninga podsticaja, to neće biti mala sredstva, ali zajednički ćemo vidjeti da se umanje sredstva sa nekih drugih stavki i usmjeri na podsticaje za mlijeko. Kao načelnik, spreman sam sve podržati i vjerovatno ćemo ovu stavku uvrstiti u Prijedlogu izmjene Nacrta budžeta, kako bi nakon skupštinske procedure stupila na snagu od 1. aprila – kazao je Bjelica.
Među prisutnima je bio i direktor Veterinarske stanice Sokolac Mirko Stanišić, koji je predočio da je kroz 197 farmskih jedinica 1.000 ljudi egzistencijalno naslonjeno na proizvodnju mlijeko.
-Ako uzmemo u obzir prodaju viška genetskog materijala – muške teladi, oko 3.000.000 maraka je priliv čistog novca i to je poljoprivredno najčistiji vid dobiti koji opština ostvaruje. Kada dođe do pada govedarstva odnosno gubitka broja grla to je po praksi drugih zemalja ireverzibilan proces, što znači da jednom kad se izgube grla krupne stoke, neće se više vratiti. Bitno je ukazati na značaj održavanja farmske proizvodnje na našem platou. LJudi koji djeluju u Skupštini znaju kakav je budžet opštine i mogu napraviti paralelu koliko je to značajno za opštinu. Prethodno je Veterinarska stanica učestvovala u predavanjima o unapređenju i tada se akcenat stavljao na profitabilnost kako treba smanjiti troškove a povećati proizvodnju mlijeka po kravi. Sve smo to postigli, ali sada smo u problemu, koji izaziva inflacija to jeste veliki skok cijena nafte i kukuruza. Mislim da je došlo krajnje vrijeme da se nešto učini po tom pitanju i ja vjerujem u ovo Udruženje kad vidim koliko su složni – konkretizovao je Stanišić.
On smatra da ovo organizaciono tijelo koje predaje 3.000.000 litara mlijeka proizvedenih u daleko skupljim uslovima, kao tijelo a ne kao pojedinac, treba da se obrati na više ključnih adresa. Prvi subjekt bi bila mljekara s obzirom na to da nije realna proizvodna cijena u odnosu cijene na tržištu. Drugi korak bi, prema Stanišićevom mišljenju, bio izmjena određenih stavki u Pravilniku.