Orašje

Općina Orašje nalazi se na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine i obuhvata prostor od 125 km2.

Općinu čini 13 (trinaest) naseljenih mjesta od čega je jedno gradsko, a ostala ruralna. Prema Deytonskom mirovnom sporazumu Općina Orašje dio je Federacije Bosne i Hercegovine, a sa općinama Odžak i Domaljevac-Šamac, te s manjim djelom općine Brod (Bosanski Brod) čini Županiju Posavsku.

Orašje kao sjedište Županije Posavske s naseljima koja mu gravitiraju ima oko 60.000 stanovnika. Prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 (preliminarni rezultati) Općina Orašje broji 21.584 stanovnika, 6.234 kućanstva i 7.933 stanova.

Na području općine Orašje lociran je jedan od glavnih graničnih prijelaza Bosne i Hercegovine sa Republikom Hrvatskom i Europom što je jedna od značajnijih komparativnih prednosti ovog područja. Ovakav položaj općine Orašje osigurava dobru komunikacijsku povezanost kako sa svim dijelovima Bosne i Hercegovine (na jednoj od glavnih magistralnih prometnica u BiH: Orašje-Tuzla-Sarajevo-Ploče) tako i sa susjednim državama (Hrvatska, Srbija) jer je udaljena samo 12 km od autoceste Zagreb-Beograd.

Prvi pisani spomenik koji govori o području općine Orašje datira iz 12. stoljeća. Nalazi se u povelji ugarskog kralja Bele IV, kojom Bela, bosanskom biskupu daruje neke posjede u sjevernoj Bosni, u Posavini, pod nazivom „Terra Tolys“. U povelji se spominje i rijeka Tolisa i naselje i kraj pod imenom Tolisa.

Orašje kao varoš, urbanizirano je i naseljeno 1862. godine. Naselili su ga Turci muslimanima – doseljenicima iz Šapca, Užica i Beograda da bi na rijeci Savi imali čvršću granicu i obranu od Austro-Ugarske. Naselje su projektirali francuski stručnjaci tako da su sve glavne ulice imale izlaz na Savu, a poprečne činile polja u obliku šahovske ploče.

Da je poljoprivreda bila najvažnija grana u ovome kraju govori i podatak da je ovdje 1904. godine osnovana prva zemljoradnička zadruga u Bosni i Hercegovini pod nazivom Seljačka zadruga sa ograničenim jamstvom. Općina Orašje se također može pohvaliti da je prva pučka osnovna škola u Bosni i Hercegovini također osnovana na njenom području.