Pod predsjedavanjem zamjenika načelnika opštine Vladimira Gužvića u utorak, 12. decembra održana je sjednica Privrednog savjeta opštine Srbac na kojoj je razmatrano nekoliko aktuelnih tema.
Najveću pažnju izazvala je inicijativa grupe odbornika iz reda PDP-a, SDS-a i samostalnih odbornika u Skupštini opštine Srbac Danijele Božić Novković i Danka Dragojevića da se koriguje opštinska odluka o radu nedjeljom na području opštine Srbac, to jest da se zabrani rad nedjeljom u trgovačkim lancima i u prodavnicama mješovite robe.
Kako bi dobili adekvatno mišljenje, na sastanak su pozvani i predstavnici trgovačkih lanaca i prodavnica mješovite robe sa kojima je obavljen razgovor na ovu temu.
Slobodan Aleksić, vlasnik trgovine „ADS“ iz Srpca rekao je da njegovi radnici ne rade nedjeljom a ko želi da radi dobija bonus na platu.
„Radi se o naknadi koja nije mala i mogu na platu zaraditi još barem četvrtinu mjesečnih primanja. Nemam problema sa radnicima i oni kod mene imaju slobodno dva dana sedmično“, rekao je Aleksić.
Na sastanku je konstatovano da od većih trgovačkih lanaca u Srpcu jedino market „Fortuna“ u vlasništvu firme „Leburić komerc“ ne radi nedjeljom a predstavnica ovog marketa je rekla da je to samo slučaj sa njihovim objektima u Srpcu i Banjaluci i da se zalažu da tako ostane i u novom objektu koga grade u Srpcu.
Dragan Stojić, predstavnik marketa Hiper Kort Frukta Trejd, rekao je da je njegov lični stav, ali i stav firme da se ne radi nedjeljom, ali da bi trebalo da takva odluka važi za sve subjekte.
„Mi u ovom trenutku radimo nedjeljom, ali vlasnik naše firme je u par navrata kontaktirao načelnika opštine Srbac kako bi se donijela odluka da nedjelja bude neradna za sve. Što se nas tiče, to može biti i bilo koji drugi dan u sedmici, ali da to bude obavezno“, rekao je Stojić.
Načelnik odjeljenja za inspekcijske poslove, Nenad Bilanović, podsjetio je da je Opštinska uprava donijela odluku da se može raditi nedjeljom do 12 časova, ali da to nije obaveza, što podrazumijeva da svaka firma može samostalno odlučiti da li će ili ne raditi nedjeljom.
„Sada smo praktično dovedeni u situaciju da samo trgovcima branimo rad nedjeljom, a ima ljudi iz druge branše koji mogu raditi tog dana a to su ugostitelji, radnici na benzinskim pumpama i drugi“, rekao je Bilanović.
Goran Grabovac, vlasnik Pekare Sunce, takođe je skrenuo pažnju na neravnopravan položaj i rekao da i ljudi u zdravstvu, komunalnim preduzećima, vatrogasnoj jedinici i drugim ustanovama takođe su obavezni da rade nedjeljom.
“Mislim da je bez posebne studije izvodljivosti, u kojoj bi bili prikazani svi benefiti zabrane rada nedjeljom, jako neozbiljno donositi jednu ovako ozbiljnu odluku. U mojoj firmi, koja broji 60 ljudi, nedjeljom traje proizvodni proces kako bi sve bilo spremno za ponedjeljak jer u suprotnom ne bismo stigli pripremiti naše proizvode. Smatram da bi se trebalo propisati da ljudi koji rade nedjeljom imaju uvećan lični dohodan za dva do tri puta ili da rade jednu nedjelju a drugu ne rade i možda čak da se odrede firme koje bi bile dežurne za rad nedjeljom“, rekao je Grabovac.
On kaže da ukoliko nije moguće provesti takvu odluku na lokalnom ili republičkom nivou kroz zakonske propise da u tom slučaju potrošači sami bojkotuju kupovinu nedjeljom.
„Mogla bi se pokrenuti kampanja „Ne kupujmo nedjeljom“. Ja prvi nedjeljom ne kupujem nigdje ali znam da ima dosta ljudi koji to rade a koji se istovremeno zalažu da nedjelja bude neradni dan“, rekao je Grabovac.
Marina Radojčić, vlasnica marketa „Marina“ iz Srpca, kaže da je pored nje zaposlena još jedna radnica koja ne radi nedjeljom i praznicima.
„Tim danima radim isključivo ja, ali ako imam neke privatne obaveze tada ni ja ne radim nedjeljom. Nekada se desi da moja radnica ipak radi nedjeljom jer joj zatreba neki drugi dan u sedmici da uzme slobodno i sve je stvar dogovora. Generalno, meni kao malom poslodavcu je potrebna radna nedjelja“, naglasila je Radojčić.
U diskusiji je učestvovao i predsjednik Skupštine opštine Miloš Budić koji je rekao da je ključno da se odluke o radu nedjeljom donesu na nivou Republike Srpske i BiH.
„Trenutno ima i jednih i drugih koji rade i ne rade nedjeljom, ali smatram da se odluka da se generalno svima zabrani rad nije moguća. I kod nas političara nema određenog radnog vremena tako da radimo i nedjeljom i praznicima“, rekao je Budić.
Zamjenik načelnika opštine Vladimir Gužvić rekao je da je inicijativa grupe odbornika uzeta u razmatranje i da je plan bio da se čuje mišljenje svih zainteresovanih strana.
„Zaključak većine privrednih subjekata sa područja opštine Srbac, koji se bave trgovinom, jeste da poslodavci sami kreiraju svoju poslovnu politiku kada je u pitanju rad nedjeljom, to jest da im se ostavi mogućnost da sami donesu odluku da li će, u skladu sa opštinskom odlukom o radu nedjeljom, taj dan raditi ili ne. Drugi zaključak je da bi odluka o zabrani rada nedjeljom trebalo da bude jedinstvena na području čitave Republike Srpske, a ne kao sada da je to na nivou lokalne zajednice, tako da sada imamo situaciju da pojedine lokalne zajednice rade, a druge ne i samim tim zbunjujemo stanovništvo i privredne subjekte“, rekao je Gužvić.
On je dodao da je u planu da se provede anketa među stanovništvom kako bi na osnovu rezultata dobijenih u anketi imali mišljenje šire javnosti.
“Implikacija donošenja ovakve odluke je velika i odnosi se na čitavu lokalnu zajednicu. Mislim da ne treba da žurimo sa odlukom o zabrani rada nedjeljom, nego da ona mora biti zasnovana na činjenicama”, dodao je Gužvić.
Na sastanku je bilo riječi i o programu podsticaja za zapošljavanje koji bi trebao biti raspisan krajem ove ili početkom naredne godine. Načelnik odjeljenja za privredu, poljoprivredu i društvene djelatnosti, Marko Miholjčić, rekao je da će pravo da se prijave imati svi oni koji su zaposlili radnika u 2023. godini, bilo da se radi o srednjoj ili visokoj stručnoj spremi, bez radnog iskustva, odnosno oni koji su registrovali samostalnu preduzetničku radnju u 2023. godini.
„Ima dosta mogućnosti za one koji se odluče da uđu u samostalnu registraciju. za žene mlađe do 30 godina biće nešto veći iznos i uopšteno za mlade do 40 godina za prvo pokretanje preduzetničke djelatnosti. Bitno je da lica budu bez radnog iskustva a ne moraju se čak ni voditi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS“, rekao je Miholjčić.
On je istakao da ima dosta onih koji su izrazili želju da dio podsticaja ide u nabavku opreme, ali Ministarstvo privrede i preduzetništva u tom slučaju daje daleko veće iznose.
Na sjednici Privrednog savjeta govorio je i direktor Centra srednjih škola “Petar Kočić” Milenko Živanić, koji je obrazložio prijedlog Plana upisa učenika u prvi razred ove škole za školsku 2024/25 godinu.
U okviru prijedloga plana sadržane su struke za upis u prvi razred i to: gimnazija, mašinstvo i obrada metala, ekonomija, pravo i trgovina i ostale djelatnosti, sa ukupno šest odjeljenja i 120 učenika predviđenih za upis.
Živanić je rekao da se prilikom izrade ovog prijedloga rukovodstvo škole vodilo podatkom o broju učenika koji završavaju deveti razred na području opštine Srbac a njih je ukupno 157, zatim rezultatima provedene ankete među učenicima koji završavaju deveti razred i njihovim roditeljima, kao i stanjem nezaposlenih lica koja se vode na Birou rada u Srpcu.
U narednoj školskoj godini planiran je upis 32 učenika u dva odjeljenja gimnazije, 44 učenika u struku mašinstvo i obrada metala koji će biti podijeljeni u smjer tehničar CNC tehnologije, instalater i bravar-zavarivač, po 12 učenika za zanimanja ekonomski i carinski tehničar kao i 20 učenika za zanimanje frizer.
Prijedlog Plana upisa učenika u prvi razred u Centru srednjih škola Petar Kočić naći će se danas pred odbornicima lokalnog parlamenta.