Mlađan Dragosavljević: Srbac će biti mjesto u koje će investitori rado ulagati kapital

Opština Srbac uspješno se razvija protekle skoro dvije decenije. Uz izgradnju novih i proširenje postojećih industrijskih pogona, ukupan broj zaposlenih najveći je u zadnjih 10 godina, na šta je lokalna vlast najviše ponosna. 

“Kvalitet života građana u Srpcu bolji je nego prije četiri godine, što naravno još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou, ali činimo sve kako bi se omogućila sigurna egzistencija i ugodan život svima koji se odluče da ovdje ostanu da žive i rade”, rekao je u intervjuu za Načelnik.net Mlađan Dragosavljević, načelnik Srpca.

Koliko ste zadovoljni realizacijom strateških projekata?

Veoma smo zadovoljni onim što smo uradili u prošlom mandatu jer smo za četiri godine obezbijedili preko 16 miliona KM za razne infrastrukturne  projekte, što iznosi oko dva godišnja budžeta. Asfaltirali smo preko 50 kilometara puteva i ulica, među kojima i put od naselja Crnaja do Šeškovaca u Laktašima koji se priključuje na autoput „9. januar“ i koji je zadnji put rekonstruisan prije više od četiri decenije. Izgradili smo i rekonstruisali vodovodnu mrežu u nekoliko sela, čime je gradsku vodu dobilo više desetina domaćinstava, a na mrežu je po prvi put priključena i devetorazredna škola u Ćukalima.

Sanirali smo mjesne domove, škole, sportske i javne objekte, adaptirali novi gradski park, obnovili zgradu Centra za socijalni rad koja je jedna od najstarijih u Srpcu i objekat Doma penzionera u koga nije ulagano gotovo 45 godina. Jedan od najvažnijih projekata bila je rekonstrukcija vrbasko-savskog nasipa u dužini od 9.2 kilometra čime smo značajno poboljšali sistem odbrane od poplava, a vrijednost investicije iznosila je oko 3 miliona KM. Krajem prošle godine započeo je veliki projekat čišćenja oko 80 kilometara primarne i sekundarne kanalske mreže, što nije izvršeno u Srpcu još od 1977. godine. Uspjeli smo obezbijediti i donatorska sredstva za izgradnju pet novih i obnovu 45 kuća oštećenih u poplavama iz 2014. godine. Ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez pomoći Vlade Republike Srpske i predsjednika Republike, ali i pomoći Vlade Republike Srbije i raznih međunarodnih organizacija i fondova.

Uprkos pandemiji i teškoj protekloj godini nivo zaposlenosti ostao isti

Svjedoci smo da je proteklu godinu u svakom aspektu života obilježila pojava korona virusa. Sve zemlje svijeta su bile prinuđene da se prilagode novonastaloj situaciji. Koliko je korona virus poremetio planove opštine Srbac, kako se pandemija odrazila na opštinske prihode, kolike su posljedice po privredu?

Prošla godina je bila izuzetno teška ali smo se izborili sa negativnim posljedicama pandemije, najviše zahvaljujući pomoći Vlade Republike Srpske u iznosu od pola miliona KM čime smo nadomjestili manjak opštinskih prihoda uslijed slabijeg punjenja budžeta. Privrednici su radili otežano ali je za pohvalu što nisu prekidali rad i nije došlo do smanjenja broja radnika. Činjenica je da je jedan broj ljudi ostao bez posla, ali je istovremeno određen broj privrednih subjekata zapošljavao nove radnike, tako da je nivo zaposlenosti ostao isti.

Veoma značajna je bila pomoć Vlade Republike Srpske čijim odlukama je za veliki broj naših privrednika prolongiran rok za podnošenje godišnjih poreskih prijava, pomjereni su i rokovi za plaćanje poreskih obaveza iz prošle godine, omogućeno plaćanje tih obaveza u ratama i onemogućeno raskidanje reprograma poreskih obaveza, a obezbijeđena je i  direktna pomoć za sve poslovne subjekte koji nisu radili u martu, aprilu i maju uplatom minimalne plate i doprinosa. Epidemiološka situacija u značajnoj mjeri se odrazila i na društveni život jer su otkazane gotovo sve važnije manifestacije, a one rijetke održane su pred ograničenim brojem posjetilaca.

Moram pohvaliti sveukupnu angažovanost društvene zajednice u suočavanju sa virusom korona jer je na vrijeme formiran opštinski štab koji se redovno sastajao i donosio ključne odluke koje su spriječile da dođe do značajnijeg širenja epidemije u Srpcu, a građani su sve preporuke dosljedno poštovali. Nažalost, od 633 osobe koje su do današnjeg dana bile pozitivne na novi virus, preminulo ih je 26, ali je taj broj značajno manji u odnosu na neke druge lokalne zajednice u Republici Srpskoj i šire.

Jedna od najaktuelnijih tema godinama unazad je zaustavljanje odlaska mladih. Često se spominju pronatalitetne politike i projekti, a u posljednje vrijeme se sve otvorenije govori o subvencijama za mlade bračne parove, podsticajima za život na selu. Koliko sredstava opština Srbac izdvaja za te namjene? 

Aktivnosti na unapređenju pronatalitetne politike u Srpcu posebno su intenzivirane posljednjih četiri do pet godina godina kada su proširivane postojeće i donesene nove mjere, kako bi se stimulisalo roditeljstvo i smanjio broj odlazaka mladih. Jedna od njih je isplata jednokratne novčane pomoći za novorođenčad koju je prošla vlast predvidjela u iznosu od 500 KM, ali nije imala dovoljno novca za te namjene, tako da je ostalo neisplaćeno čak 170 naknada. Sve ove obaveze smo isplatili po preuzimanju vlasti i utvrdili pravičniju podjelu u skladu sa budžetskim mogućnostima, a u odnosu na broj novorođene djece u porodici. Tako je predviđeno da se isplati 250 KM za prvo i drugo dijete, 400 KM za treće, 600 KM za četvrto i hiljadu KM za svako peto novorođeno i naredno dijete.

Uveli smo i praksu da posjetimo prvorođenu bebu u godini, kojoj pored novčane naknade donosimo brojne poklone u vidu higijenskih sredstava, kao i poklon zlatnik. Namijenili smo i jednokratnu novčanu pomoć za sufinansiranje troškova jedne vantjelesne oplodnje u iznosu od dvije hiljade KM, kao i redovnu novčanu pomoć na mjesečnom nivou u iznosu od 100 KM za porodice sa četvoro i više djece, po čemu smo među rijetkima u Republici Srpskoj. Pronatalitetnim mjerama smo predvidjeli i pomoć mladim bračnim parovima za kupovinu građevinskog zemljišta za izgradnju stambenih jedinica u iznosu do 2.000 KM. Pored navedenih mjera, mlade bračne parove smo oslobodili plaćanja komunalne takse za priključak vode u visini od  100 %  od predviđenog novčanog iznosa.

U 2020. godini za realizaciju mjera podrške pronatalitetnoj politici iz budžeta Opštine Srbac izdvojeno je 88.000 КM, a za provođenje istih u 2021. godini planirano je  85.000  КM. Jedan od najvažnijih projekata koje planiramo realizovati u ovoj godini je izgradnja stambene zgrade za mlade bračne parove koji će stanove moći kupiti po podsticajnim cijenama od maksimalno 800 KM po kvadratnom metru, što će ih dodatno motivisati da ostanu i zasnuju porodicu u Srpcu. To je pilot projekat ovakve vrste u Republici Srpskoj na koga smo zaista ponosni jer ćemo riješiti stambeno pitanje za 20 mladih porodica, a ukoliko se stvore uslovi, planiramo izgradnju još jedne lamele sa dodatnih 20 stanova. Zgrada će imati moderan parking prostor i dječija igrališta što će i ovaj dio grada učiniti ljepšim.

Kolika su izdvajanja za pomoć socijalno ugroženim kategorijama, kolike su mogućnosti opštine za pomoć u tom segmentu?

Izdvajanja za pomoć socijalno ugroženom stanovništvu vrše se dvojako i to tako što se iz budžeta Opštine Srbac, preko Centra za socijalni rad Srbac isplaćuju doznake za socijalnu zaštitu, a vrše se i isplate tekuće pomoći na koje građani ostvaruju pravo preko Odjeljenja za opštu upravu. Doznake za socijalnu zaštitu se isplaćuju shodno odredbama Zakona o socijalnoj zaštiti kojim su predviđena prava na novčanu pomoć, tuđu njegu i pomoć, jednokratne novčane pomoći, lične invalidnine, smještaj u ustanove i druga prava za šta je u ovoj godini predviđeno 1.035.000 КM.

Pravo na tekuće pomoći koje se isplaćuju preko Odjeljenja za opštu upravu ostvaruju socijalno osjetljive kategorije stanovništva kao što su boračke kategorije, lica u stanju socijalne potrebe, lica koja boluju od teških i dugotrajnih bolesti, penzioneri, raseljena lica, povratnici i drugi. Ove godine planirana sredstva za ove namjene iznose 224.000 КM. Od toga se isplaćuje jednokratna novčana pomoć, pomoć za liječenje i nabavku lijekova, pomoć za stambeno zbrinjavanje i subvenciju troškkova sahrane, alternativni smještaj putem subvencije za troškove stanovanja za stambeno nezbrinuta lica, prevoz i smještaj djece sa posebnim potrebama u obrazovne ustanove i troškovi prevoza za učenike srednje škole čije se porodice nalaze u stanju socijalne potrebe.

Sigurno je da su potrebe mnogo veće i da ima dosta porodica koje žive na rubu egzistencije, kao i boraca kojima je neriješeno stambeno pitanje ili su nezaposleni i nemaju nikakvih primanja, ali se trudimo da svima izađemo u susret i pokušamo riješiti njihov problem. Za svaku pohvalu je formiranje Fonda solidarnosti Boračke organizacije Srbac koji je prošle godine započeo izgradnju i adaptaciju kuća za 22 demobilisana borca, što će biti nastavljeno i u ovoj godini, a finansijsku podršku im takođe pruža Opština Srbac. Takođe smo podržali sve humanitarne akcije koje su pokrenute u Srpcu za izgradnju kuća licima slabijeg imovnog stanja i višečlanim porodicama i odvojili novčani iznos za nabavku građevinskog materijala ili pomogli u obezbjeđenju placa za izgradnju. Ove godine smo po prvi put omogućili i da roditelji djece oboljele od dijabetesa tip 1 mogu ostvariti pravo na pomoć u liječenju i to za nabavku neophodnih medicinskih sredstava.

Koliko se radi na promociji prirodnih resursa Srpca, s obzirom na to da je opština poznata po bogatstvu šuma, voda, te da ima zaista veliki turistički potencijal? Na koji način privući turiste?

Srbac se zaista može pohvaliti prirodnim bogatstvom kao rijetko koja opština u Republici Srpskoj.  U tom smislu najviše se izdvaja Lijevče polje kao vodeća žitnica Republike Srpske i BiH, tako da ne čudi što je poljoprivredna osnovna privredna grana u Srpcu od koje preživljava najveći dio stanovništva. Veliki turistički potencijal se ogleda u bogatstvu šuma, naročito na planini Motajica koja je stanište mnogobrojnih vrsta visoke i niske divljači i pruža velike mogućnosti  za razvoj lovnog, seoskog i izletničkog turizma, a takođe za planinarenje, branje gljiva i ljekovitih biljaka, odmor, šetnju i druge vidove rekreacije u ekološki očuvanoj sredini.

U podnožju Motajice u eko selu Gornja Lepenica smješten je Etno kamp „Platane“ koji u ponudi ima bungalove, staze za šetnju i sportske terene. U blizini je i manastir Osovica koji je obnovljen nakon tri vijeka i koji nudi sjajne preduslove za vjerski turizam jer ovu pravoslavnu svetinju svake godine posjeti više hiljada vjernika iz cijele Republike Srpske i regiona. Rijeke Vrbas i Sava predstavljaju značajan turistički potencijal srbačke opštine, koji je još uvijek nedovoljno iskorišten. Ove rijeke pogodne su za splavarenje i pružaju dobre uslove za razvoj izletničkog i rekreativnog turizma, sportskog ribolova i sportova na vodi.

Tu je svakako i močvarni kompleks Bardača, rijedak rezervat prirode i rekreaciono-ekološko područje, koji je nakon sumnjive privatizacije u većoj mjeri devastiran jer je od 11 isušeno čak 9 jezera, a novi vlasnik je uzgoj ribe zamijenio proizvodnjom kukuruza. Nismo i nećemo odustati od toga da uz pomoć republičkih institucija ovom rezervatu, koji je čak uvršten i na ramsarsku listu močvarnih područja od međunarodnog značaja, vratimo stari sjaj, za šta će sigurno biti potrebne godine, pa čak i decenije. Ipak, na Bardaču i dalje povremeno dolaze turisti kako bi posjetili sportsko-rekreacioni centar u kome mogu uživati u bazenima za kupanje, jezeru za pecanje, šetalištima, restoranu sa bogatom ponudom jela i drugim sadržajima.

Jedan od načina da zainteresujemo i privučemo turiste da posjete ove lokalitete je kroz razne manifestacije koje organizujemo, poput Gastro festa u Bardači koga posjećuje hiljade građana i turista, Džipijade i planinarskih susreta na Motajici, regate na Vrbasu, biciklijade od Srpca do manastira Osovica, likovno-ekološke kolonije na Bardači, kao jedne od najstarijih na ovim prostorima i slično. Sigurno je da treba još značajnije poraditi na promociji turističkih potencijala jer zaista imamo čime da se ponosimo.

Kakva je saradnja sa republičkim institucijama?

Sigurno je da bez snažne podrške republičkih institucija ne bismo mogli realizovati nijedan važniji projekat. Zbog ograničenih budžetskih sredstava i naslijeđenih dugovanja nismo u mogućnosti da samostalno finansiramo bilo koju važnu investiciju, ali su zato naše projektne ideje prepoznate od Vlade Republike Srpske i Predsjednika Republike Srpske. Kada smo preuzeli vlast, kapitalne investicije su u prvoj godini našeg mandata iznosile 1.7 miliona KM a već u prošloj godini su povećane na 5.7 miliona KM, što je najvećim dijelom njihova zasluga. Plan kapitalnih investicija u ovoj godini iznosi čak 8 miliona KM i izvjesno je da će do kraja godine biti dodatno uvećan.

Ono što je posebno važno, pored direktne pomoći od Vlade i Predsjednika Republike Srpske, oni su nam omogućili da dobijemo značajna donatorska sredstva od Vlade Srbije i raznih međunarodnih fondova. Zasluge idu i velikom broju naših sugrađana koji rade u raznim republičkim institucijama i koji nam pomažu na razne načine, počevši od privlačenja investitora i izrade projekata, pa sve do stručnih savjeta i promocije Srpca u svakom pogledu, a tom pogledu naročito smo zahvalni našoj Srpčanki Zori Vidović koja obavlja funkciju ministra finansija Republike Srpske, čija vrata su nam otvorena za saradnju u svakom trenutku.

Zaustaviti odlazak mladih

Koji su to razvojni i infrastrukturni projekti koje je potrebno intenzivirati u narednom periodu kako bi se poboljšao kvalitet života građana na prostoru Srpca?

Nema kvalitetnog razvoja ukoliko dozvolimo da naša omladina odlazi u druge zemlje u potrazi za boljim životom, umjesto da stečeno znanje primjenjuje u rodnom kraju i naslijedi nas jednog dana na odgovornim funkcijama. Zato će fokus našeg rada prvenstveno biti na tome kako da mladima obezbijedimo posao i stimulišemo ih da zasnuju porodicu u Srpcu, a ljudima srednje i starije životne dobi i onima koji nisu u mogućnosti da svojim radom obezbijede egzistenciju, omogućimo da žive život dostojan čovjeka. To ćemo omogućiti ulaganjem u infrastrukturu industrijskih zona Crnaja i Sitneši, većim izdvajanjima za poljoprivredne proizvođače, boračke i socijalne kategorije, penzionere, sportske klubove i nevladine i omladinske organizacije.

Naše opredjeljenje je i da iz godine u godinu radimo na povećanju subvencija za đački prevoz i stipendija za đake i studente, uz uvođenje novih i poboljšanje postojećih pronatalitetnih mjera. Pored izgradnje stambene zgrade za mlade bračne parove, u planu je i izgradnja novog vrtića koji će imati kapacitet da primi oko 200 djece, što će nam finansijski pomoći Vlada Srbije i Vlada Republike Srpske, kao i izgradnja novih i sanacija postojećih društvenih domova. Poboljšaćemo uslove rada u školama, a naročito u Centru srednjih škola “Petar Kočić” gdje će biti nastavljen projekat po principu energetske efikasnosti, koji je započeo još prije dvije godine. Ova škola će do kraja godine dobiti novu stolariju, fasadu i grejni sistem, uz već zamijenjeni krov u sklopu istog projekta, a radovi su vrijedni oko 800 hiljada KM. Stalnim praćenjem potreba na tržištu radne snage, trudićemo se da u saradnji sa rukovodstvom škole kreiramo kvalitetnu upisnu politiku kako bi mladi u Srpcu stekli potrebno obrazovanje i ne bi nužno morali upisivati škole u drugim opštinama, a trudićemo se da uključimo i privrednike u ovaj proces kako bi po dobili mogućnost da zasnuju prvi radni odnos.

Nastavićemo izgradnju infrastrukture, a prije svega rekonstrukciju glavnog potisnog cjevovoda Povelič-Prijebljezi i proširenje vodovodne mreže kako bismo priključili na gradski vodovod i sela iz Lijevča polja koja su do sada koristila vodu iz bunara i drugih izvora napajanja. Radićemo i dalje na uređenju vodoprivrednih objekata i rekonstrukciji puteva i ulica, među kojima će prioritet imati sanacija regionalnog puta Srbac-Prnjavor, kao i magistralnog puta Nova Topola-Derventa koji prolazi kroz Srbac  i koji su od krucijalnog značaja za putnu komunikaciju sa okolnim opštinama i gradovima. U procesu smo i kandidovanja za dobijanje BFC SEE sertifikata kako bismo poboljšali poslovno okruženje, a radimo i na izradi nove strategije razvoja čime ćemo definisati dugoročni razvoj opštine do 2030. godine.

Naša vizija Srpca za deset godina je da će ovo biti mjesto u koje će investitori rado ulagati svoj kapital, a broj nezaposlenih biti sveden na minimum, gdje će ljudi bezbrižno živjeti od svog truda i rada i dobijati pošteno zarađenu penziju, mjesto odakle neće odlaziti, već će se kolektivno vraćati iz inostranstva sa svojim porodicama. Imamo volju da u tome uspijemo i što je najvažnije, dobar tim mladih i iskusnih saradnika sa kvalitetnim idejama koji su spremni da se uhvate u koštac sa svim problemima i izazovima koji nas očekuju!

(Aldijana Mirković)