Novi Grad (Sarajevo)

Općina Novi Grad Sarajevo formirana je 12. aprila 1978. godine podjelom ranije općine Novo Sarajevo u sastavu grada Sarajeva na dvije nove općine: Novo Sarajevo i Novi Grad. Obuhvatila je industrijsko predgrađe i novoizgrađena naselja Sarajeva. Prostire se na površini od 47,2 km2 i graniči sa općinama Novo Sarajevo, Ilidža, Vogošća i Ilijaš. Na dan konstituisanja SO u ovom dijelu Sarajeva živjelo je oko 60.000 stanovnika u 18 mjesnih zajednica.

Ubrzanim širenjem Sarajeva, privrednom izgradnjom i prirastom stanovništva krenula je intenzivna gradnja ove općine na lokalitetu Sarajevskog polja. U ovom periodu izgrađena su čitava naselja (Alipašino polje, Mojmilo, Saraj polje i Dobrinja).

14. Zimske Olimpijske igre, održane u 1984. godine u Sarajevu i planinama oko Sarajeva, predstavljale su snagu još bržeg razvoja ovog područja. Za samo nekoliko godina podignuta su velika stambena naselja sa pratećim infrastrukturnim kapacitetima i javnim objektima tako da je općina imala oko 136.746 stanovnika u periodu 1991. godine.

U periodu Agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992.-1995. općina je pretrpjela velike promjene u pogledu devastiranja privrednih, stambenih i javnih objekata, ljudskih gubitaka, pa i promjene teritorijalnih granica.

Od 1996. godine, zajedno sa obnovom Sarajeva, otpočinje proces intenzivne obnove, oporavka i nove gradnje općine Novi Grad Sarajevo. Za samo nekoliko godina općina je dobila karakter moderne urbane cjeline.

Područje općine Novi Grad Sarajevo je sastavni dio Sarajevskog polja ukupne površine 47,98 kvadratnih kilometara i predstavlja jugoistočni dio prostrane sarajevsko-zeničke kotline, najvećeg tercijernog bazena u dinarskom prostranstvu. Prosječna nadmorska visina je 500 metara. Najviša tačka je brdo Žuč na visini od 850 metara, a najniža u Reljevu na sjeveru općine 482 metra.

Okružena je planinama Trebević i Igman sa jugozapadne i zapadne strane, a Humskim brdom prema sjeveroistoku. Otvoreni vodotoci su rijeke: Miljacka, Dobrinja i Bosna, a potoci Riječica, Buća potok i Lepinica. Zbog konfiguracije tla i pritoka vodostaj često varira u toku godine.

Zemljište je vrlo složene geološke građe koje se naročito mijenjalo tokom prošlog vijeka. Povoljne karakteristike Sarajevskog polja oduvijek su pogodovale za život i rad ljudi. Intenzivnim naseljavanjem i gradnjom nestajale su poljoprivredne i šumske površine i pretvarane u građevinsko zemljište.

Klima je kontinentalna sa specifičnostima kotlinskog karaktera. Magle su prisutne u sva tri godišnja doba. Prosječne temperature zraka su neujednačene i imaju pojave izrazito maksimalnih i minimalnih vrijednosti. Česte su i temperaturne inverzije kada je temperatura u kotlini niža od onih u planinama.