Šipovo

Načelnik opštine:
Milan Kovač

Entitet:
Republika Srpska

Površina: 510 km2

Broj stanovnika: 11.000 (2013)

Poštanski broj: 70270

Pozivni broj: +387 50

http://www.sipovo.net/

O opštini

Šipovo je brdsko planinsko područje ispresijecano rijekom Plivom pravcem zapad-istok, vazdušne dužine oko 30 km i rijekom Janj pravcem jug-sjever vazdušne dužine oko 35 km, te manjim rječicama Sokočnicom, Lubovicom, Volaricom.

Teren oko ušća rijeke Janj u Plivu je ravničast i brdovit sa nadmorskom visinom od oko 440 metara i on se postepeno diže i prelazi u planinsko područje sa najvišom visinom na jugu planina Vitorog (1906 metara), na sjeveru planina Lisina (1335 metara), na istoku Gorica (1267), i na zapadu Čardak (1452).

Gradsko urbano područje smješteno je na sjevernom dijelu opštine u slivu navedenih rijeka u kojem živi oko 60% cjelokupnog stanovništva opštine Šipovo.

U saobraćajnom smislu preko opštine Šipovo prolaze dva važna komunikacijska pravca dolinom rijeka Pliva i Janj a to su: pravac B.Luka-Šipovo-Kupres i pravac Jezero-Šipovo-Glamoč.

Reljef predjela Šipova najvećim dijelom je građen od sedimentnih krečnjačkih stijena i dolomita. Krečnjačke površine ispresijecane su brojnim tektonskim pukotinama na kojima su stvorene brojne forme reljefa (vrtače, uvale, jame, pećine) među kojima je najpoznatija Vaganjska pećina (990 metara nadmorske visine) sa brojnim ukrasima stalaktita i stalagnita.

U geomorfološkom pogledu Šipovo spada u brdsko-planinsko područje koje se iznad mora u prosjeku diže za oko 800 metara. Šipovo u globalnom klimatskom pogledu nalazi se u pojasu umjereno kontinentalne klime, a i sa određenim diferencijacijama koje su uzrok razlike u nadmorskoj visini, topografskim i vegetacijskim elementima.

Magla u Šipovu je česta pojava i sa velikim brojem dana u godini. Vjetrovi su česta pojava na južnom dijelu opštine (Janjska visoravan) jer se preko Janja ukrštaju mediteranske i kontinentalne vazdušne mase.

Na formiranje tla (pedološki sastav zemljišta) i na njegova fizikalna i hemijska svojstva dominantno su uticali: reljef, geološka podloga, klima i biljni pokrivač. Imajući u vidu gore navedeno ističu se tri kategorije zemljišta: dolinska, brdska i planinska. Na području opštine Šipovo rasprostranjena su različita tla: podzoli, smeđa, u manjim površinama černozem i naplavne u dolini rijeka Plive i Janja. Ta raznovrsnost zemljišta i ostali navedeni elementi (klimatski režim i nadmorska visina) uticali su na raznovrsnost biljnog pokrivača i u njemu životinjskog svijeta. U najnižim predjelima rastu listopadne šume: bukva i grab, a na višim nadmorskim visinama rastu četinari (smrča, jela i bor).

Navedene različitosti pružaju stanovništvu mogućnost bavljenja različitim granama poljoprivrede (zemljoradnja, voćarstvo, stočarstvo, ribarstvo, pčelarstvo), turizam i dr. Od ukupne površine Šipova na šume otpada 22399 ha ili 48%, na livade i pašnjake 15480 ha ili 33%, na oranice i voćnjake 6603 ha ili 14% a na neproduktivno zemljište 1738 ha ili 4%.

Šumarstvo je jedna od najznačajnijih privrednih grana na području naše Opštine. Šume i šumska zemljišta su zbog svojih opštekorisnih funkcija i privrednog značaja dobro od opšteg interesa i trebalo bi da uživaju posebnu brigu i zaštitu šire društvene zajednice.