Široki Brijeg

Grad Široki Brijeg je kulturno i administrativno sjedište Zapadno-hercegovačke županije, samo gradsko naselje se nalazi na rijeci Lištici, 20 km zapadno od Mostara i na putnom pravcu koji povezuje Hercegovinu s Dalmacijom.

Cijelo područje Grada je bogato kulturno – povijesnim naslijeđem i ima dugu povijest koja datira još od antičkog doba. Novija povijest je vezana za izgradnju Franjevačkog samostana 1846. godine, čime je pokrenut kulturni preporod i gospodarski razvitak cijelog kraja.

Urbanističkim planom je obuhvaćeno je gradsko i prigradsko područje površine 1.168 ha što je polazište i okvir za daljnji urbani razvoj Grada. Široki Brijeg je posljednjih godina postao prepoznatljiv po sportskim uspjesima, brojnim kulturnim događanjima i posebno kao izrazito poduzetnička sredina.

Stoga je Široki Brijeg danas u gospodarskom pogledu među najrazvijenijim gradovima na području Hercegovine s jasnom vizijom i perspektivom ukupnog budućeg razvitka.

Granične općine/gradovi su Posušje, Grude, Ljubuški, Čitluk i Mostar. Granica s Gradom Mostarom i općinom Čitluk  ujedno je  i granica sa Hercegovačko-neretvanskom Županijom. 118 km ukupne granice sa susjednim općinama/gradovima zatvara površinu grada Širokog Brijega od 388 km2.

Grad Široki Brijeg je prometno povezan samo cestovnom mrežom. Najbliža željeznička pruga prolazi kroz Mostar. Magistralnom cestom M 6.1 grad Široki Brijeg je povezan s Mostarom i magistralnom cestom M17 Mostar – Sarajevo. Regionalnom cestom R425 povezana je s Čitlukom i Ljubuškim, a regionalnom cestom R420 s općinom Grude. Udaljenost od Mostara je 22 km a od Sarajeva 150 km. Ukupna dužina lokalnih i nerazvrstanih cesta na području  Širokog Brijega je odprilike 400 km.

Široki Brijeg se nalazi na rubu prostiranja mediteranske klime prema području s kontinentalnom klimom. Karakteristična su duga i suha ljeta, a zime kratke i obilate padavinama.

Široki Brijeg ima relativno zdrav i ekološki očuvan okoliš. Veliko izvorište pitke vode je izvor Lištice « Borak « i njega kao važan resurs treba sačuvati. Dijelovi prirode koji su urbanističkim planom Grada Širokog Brijega stavljeni pod zaštitu su: Park – šuma «Vrelo«, Park – šuma  «Purin Gaj«, postojeće šumske oaze plato Pribinovića i pojedine šumske oaze ( lokacija Krčevine ), športsko rekreacijska šuma u Dubravi i park šuma industrijske zone Lise, parkovne površine i pojedinačna zaštićena vrsta stabala, te korito Lištice i vodonatapni kanali. Park – šuma  «Purin Gaj« je u ratu u velikom dijelu bespravnom gradnjom uništena i trebalo bi zaštititi i rekonstruirati barem dio tog vrijednog pejzažnog elementa. Park – šuma «Vrelo» je prirodni resurs koga treba posebnim detaljnim planom urediti i definirati sadržaje ( ugostiteljski objekti; mlinice).

Prostor Širokog Brijega sa svojim specifičnim krajolikom, mnogim fenomenima krša, biološkom raznolikošću, mnogim izvorištima i rijekom Lišticom daje mogućnost za kvalitetan i zdrav život i otvara preduvjete za razvitak turizma, lova, ribolova i drugih športskih i rekreacijskih djelatnosti. Široki Brijeg mora imati za cilj sačuvati okoliš i trasirati put održivog razvitka.