Stolac

Stolac je grad smješten u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na krajnjem istoku Hercegovačko-neretvanske županije. Grad nastao na obalama kraške ljepotice rijeke Bregave, koji okružuju planine Hrgud te Vidovo polje s okolnim mjestima koja su ispisana perom bogate kulturne prošlosti. Sa zapadne strane je Dubravska visoravan, koja je specifična i poznata po breskvi i nadasve dubravskom vinogorju po kojem su poznata stolačka vina.

Stolačko područje je svojim mediteranskim šarmom, dobrom vodom, blagim nebom, pitomim krajolikom i skladom prirodnih ljepota, privlačilo ljude od prapovijesnih vremena. Iliri i grčki pomorci, rimski patriciji, istočno gotski i osmanski osvajači, slavenski velikodostojnici, venecijanske vojskovođe, austrougarski namjesnici, te mnogi poklonici sunca, svježine rijeke Bregave, kulturno-povijesnih znamenitosti i tajnovitih poruka iz proteklih stoljeća, ostavili su ovdje svoj trag: gradine i grobove, imena na pločama-poruke za one koji će za njima doći.

Stolac je prostor s najduljom i najraskošnijom poviješću života u Bosni i Hrecegovini, a spada u malu skupinu onih prostora na kojima su sačuvana materijalna svjedočenja o urbanim oblicima života kroz razdoblje dugo preko 3.500 godina, koliko su stari posljednji poznati nalazi ilirskog grada Daorsona, kojeg zbog svoje starosti nazivaju i bosanasko-hercegovačka Mikena.

Kontinuitet nazočnosti ljudske zajednice na prostoru Stoca seže 16.000 godina u prošlost. Da je zainteresiranost za život na ovom prostoru bila još od najstarijih vremena, to nam svjedoče mjesta koja ga okružuju: pećina Badanj – paleolitsko stanište, utvrđeni stari ilirski grad Daorson, koji izaziva divljenje svojim kiklopskim zidinama, te poznate nekropole stećaka na Radimlji, Boljunima, Rotimlji i Vidoštaku kao i sama tvrđava starog grada Križevca. Stolački kraj kao ljudsko stanište egzistira u kontinuitetu od 15 000 godina. Naziv Stolac dobio je relativno kasno – prvi poznati podatak je iz 15. stoljeća, te se razvoj Stoca prati kroz nekoliko naziva. Najstariji naziv koji sa sigurnošću možemo zabilježiti je Daorsoi, odnosno Daorson, ilirski megalitski grad u selu Osanjici povrh Stoca (IV-III stoljeće p.n.e.). Slijedi rimski muncipij Dillintum, zatim castrum Vidoskij i loco dicto Stolaz, pa Vidosich, Vidoski grad, osmansko Ilce i IIstolce, potom Vidoska i konačno Stolac.

Kroz svoju dugačku povijest, prostor općine Stolac je oduvijek bio zanimljiv mnogobrojnim osvajačima ali upornošću i željom naših ljudi za ostankom i očuvanjem svoje kulture i tradicije uspjeli smo ostati i opstati na ovim prostorima.Tako je nakon proteklog domovinskog rata Dejtonskim mirovnim sporazumom prostor teritorija opčine Stolac podijeljen na dva dijela ( jedan dio-48% Republika Srpska), i trenutačno se općina Stolac prostire na površini od oko 286 km2 i obuhvata naseljena mjesta Aladinići, Barane, Bjelojevići, Borojevići, Bobanovo, Crnići-Greda, Crnići-Kula, Komanje brdo, Kozice, Kruševo, Ošanjići, Pješivac-Greda, Pješivac-Kula, Poprati, Prenj, Rotimlja, Trijebanj i dijelove naseljenih mjesta: Burmazi, Do, Hodovo, Hrgud i Poplat.