Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas da se u Nacrtu ustava Republike Srpske ne navode Vijeće naroda i potpredsjednici iz drugih naroda, ne zato što Srbi to hoće da izbace, nego zato što hoće da to dogovore sa Bošnjacima i Hrvatima.
On je novinarima u Prijedoru, gdje je danas održana javna rasprava o Nacrtu ustava Srpske, rekao će tri konstitutivna naroda razgovarati o tome da li je Republici Srpskoj potrebno Vijeće naroda i potpredsjednici iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda.
“Ako oni smatraju da treba, ne treba nam visoki predstavnik da nam to određuje spolja. To je koncept koji Republika Srpska njeguje i taj koncept je dugovječan. A pokazalo se da ovi koncepti uslovljavanja, nametanja, siledžijstva, ne da nisu dugovječni, nego proizvode i krizu i dovode narode na rub sukoba”, ocijenio je Stevandić.
On je naveo da novi Ustav Republike Srpske ništa ne osporava nijednom narodu.
“Hoćemo da se dogovorimo, a ne da to bude rezultat spoljnog nametanja i sile. I što se mene lično tiče, ako Bošnjaci smatruju da trebaju da imaju potpredsjednike iz reda Bošnjaka, ja ću prvi podići ruku za to, ali neću za to da neko Bošnjacima daje prava koja ih suprotstavljaju Srbima”, poručio je Stevandić.
Stevandić je podsjetio da je današnja javna rasprava zakazana prije nego što su Prijedor zahvatile poplave i da se ona zbog toga održava u specifičnim okolnostima.
“Ne bih želio da bilo ko pomisli da smo stavili ovu javnu raspravu iznad problema građana Prijedora uzrokovanih poplavama”, rekao je Stevandić.
POPOVIĆ: ČAST JE UČESTVOVATI U DONOŠENJU USTAVA
Predsjednik Radne grupe za izradu novog ustava Republike Srpske Vitomir Popović rekao je da učestvovanje u donošenju Ustava predstavlja čast za svakog od nas koji živimo u ovom vremenu.
” To se odnosi posebno na nas, koji smo imali prilike da damo naš doprinos, dakle da se taj Ustav donese u okviru naroda kome mi pripadamo i od koga potičemo”, rekao je Popović novinarima uoči javne rasprave o donošenju novog Ustava Republike Srpske koja je danas održana u Prijedoru.
On je dodao da to nije nešto što zavisi ni od stranog faktora već da je unutrašnje pitanje i da je obaveza donošenja tog najvišeg konstitutivnog akta koji služi kao osnova za donošenje svih ostalih akata, ali na određen način da obezbijedi ono što mi u međunarodnom pravu zove saverenitet. Dodao je da Republika Srpska ima najstariji ustav u Dejtonskoj BiH.
“To je bio jedan od modernijih ustava rađen po ugledu na Ustav Srbije i radili smo ga u ono vrijeme, dakle 1991. godine, imali smo prethodno čitav iz odluka koje smo nazivali konstitutni akt Republike Srpske, a onda nakon što su sazreli uslovi, nakon što je došlo do proglašenja nezavisnosti tadašnje Republike Bosne i Hercegovine na onom referendumu koji je održan 29. februara i 1. marta, Republika Srpska je donijela svoj ustav”, izjavio je Popović.
Popović je dodao da su priroda vremena i neke druge okolnosti uticale na to da on bude od znatnoj mjeri izmijenjen sa više od stotinu amandmana i na određen način postao je neupotrebljiv.
“Glavni razlozi za njegovo donošenje je u činjenici da je tadašnji visoki predstavnik Volfgang Petrič, kasnije Pedi Ešdaun, što naravno može samo da se desi ovde na Balkanu, a ne može da se desi nigde u svijetu, nametnuo čitav niz amandmana svojim odlukama, i da je u značajnoj mjeri promijenio one odredbe Ustava Republike Srpske od 28. februara 1992. godine”, rekao je Popović.
On je dodao da je, osim toga, tu bio i određen broj amandmana koji su rađeni i u okviru Narodne skupštine koji predstavljaju izraz volje naroda, dakle Republike Srpske,a tu je i čitav niz određenih pitanja koji je vezan za funkcionisanje Ustava Bosne i Hercegovine, za funkcionisanje Dejtonske Bosne i Hercegovine.
” Pored izvornih , određene nadležnosti i ovlašćenja preneseni su na nivo zajedničkih institucija, a sudbinu toga doživjela je Vojska Republike Srpske, odnosno odbrana, zatim indirektno oporezivanje, došlo je do formiranja Suda Bosne i Hercegovine, došlo je do formiranja Tužilašta Bosne i Hercegovine, pogranične službe i nekakve drugi službe koje su bile u isključivoj nadležnosti Republike Srpske”, istkako je Popović.
On je dodao da je analogno onom što je preneseno, trebalo raditi i na donošenju novog teksta Ustava.
“Ustavni sud BiH je odavno izašao iz svojih nadležnosti i okvira, a došlo se do toga da nikada nije donesen zakon u Ustavnom sudu koga je predlagala Republika Srpska, jer je nakon Ustava, dakle to je prvi akt koji treba da bude donesen, nego je Ustavni sud usvojio pravila procedure po kojima je često puta izlazi izvan ne samo one materije koja spada u zakonodavni dio, nego izvan samog Ustava”, naglasio je Popović.
Najbolji i najočitiji primjer najeklatantnijeg oblika jeste u činjenici da su oni pravilima promijenili dužinu rada sudija ustavnog suda, rekao je Popović.
” Sud BiH pretvorio se u jednu novu instituciju, bilo je u početku možda dređenih opravdanih razloga za njegovo formiranje radi rješavanja određenih sporova koje su se mogli pojaviti između entiteta ili između entiteta i BiH, ali nakon toga vidjeli ste, dakle u onoj osnovnoj fazi koja je vezana za suđenje za ratne zločine, da smo došli u poziciju da su samo Srbi bili ti koji su praktično vodili rat i, koji su odgovorni za sve ono što se dešavalo, a oni najozloglašeniji, poput Dudakovića, poput nekih drugih,nikada praktično nisu ni suđeni”, rekao je Popović
Sve to su samo neki od razloga koji su rukovodili činjenicom da se pristupi izradi novog ustava.
” LJudska prava i slobode su dio standarda koji je predviđen međunarodnim instrumentima i Evropskom konvencijom i univerzalnom deklaracijom i njihovim protokolima, i to je ono što se ne dira. Ravnopravnost svih građana koji žive na teritoriji Republike Srpske se apsolutno ne dira. Pitanje pisma, sloboda govora, jezika, ispovijedanja, vjere, religije i svega ostalog je nešto što ostaje, što kaže i što će činiti dio Ustava”, rekao je Popović.
VUKOJEVIĆ: NIJEDAN USTAV NE MORA IMATI SAGLASNOST BILO KOJE DRUGE DRŽAVE
Član Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske Ognjen Vukojević izjavio je danas da nijedan ustav bilo koje države na svijetu ne treba i ne mora da ima podršku bilo koje druge države, međunarodne zajednice ili bilo koga drugog. On je naveo da su donošenje i izmjena ustava isključiva nadležnost naroda na teritoriji na kojoj živi i isključiva stvar unutrašnjeg integriteta.
“Nažalost, nametnutim odlukama takozvanog visokog predstavnika Kristijana Šmita u proteklom periodu svjedoci smo čitavog niza nepopularnih, nesretnih i teških događaja po građane Republike Srpske i FBiH. Ova državna zajednica na takav način pokazala je da je ona isključivo jedan protektorat međunarodne zajednice i upravo iz toga Republika Srpska izvlači i svoju volju i pravo i zakonski okvir da donese novi ustav”, rekao je Vukojvević novinarima u Prijedoru.
On je ukazao na praksu zamjene teza u javnom prostoru gdje, kako je naveo, i kolege iz opozicije i predstavnici drugog korpusa i drugih naroda izvlače iz konteksta rečenicu da je Republika Srpska država srpskog naroda.
“Nećete nigdje čuti u nastavku da je ona država svih ostalih naroda koji u njoj žive. Znači, na sceni je jedna potpuna satanizacija i Republike Srpske i srpskog naroda koji živi u Republici Srpskoj i BiH, i jedan veliki apel i medijima i javnosti da se aktivno uključe u procese putem kojih ćemo se odbraniti od takvih medijskih naslova, isključivo iz Federacije”, dodao je Vukojević.
Član radne grupe za izradu ustava LJubinko Mitrović rekao je da je puno pravo Republike Srpske da donosi svoj Ustav kao što je to i pravo svakog od deset kantona koji, takođe, imaju ustave ili kao što je to pravo i Federacije, te da niko u Republike Srpskoj ne postavlja pitanje kada će tuzlanski kanton mijenjati svoj Ustav.
“Kada imate situaciju da su vam tri najvažnije poluge vlasti u Republici Srpskoj, predsjednik Republike, predsjednik Narodne skupštine i predsjednik Vlade u poziciji u kakvoj se trenutno nalaze, a uz najave da idu novi pozivi i nove optužnice, ja mislim da je ovo pravi tajming”, naveo je Mitrović.
On je dodao da novi Ustav spada u grupu kratkih ustava sa svega 150 članova, da će tu biti sigurno promjena, da je ovo je najsirovija verzija, ali da je posebno važno da se ovim ustavom vraćaju one nadležnosti koje su pod pritiskom visokih predstavnika prenesene na nivo BiH, a bez volje naroda ovdje, uz kontinuitet Ustava iz 1992. koji se odmah u preambuli Ustava naglašava.
“Imate normu koja potpuno jasno definiše izborni proces. Izborni proces za nosioce vlasti u Republici Srpskoj se vraća na entitet odnosno na Republiku Srpsku, što je sasvim logično, jer meni nije jasno kako se desilo da se to sve prenese na Centralnu izbornu komisiju BiH”, dodao je Mitrović.
Narodna skupština Republike Srpske je na posebnoj sjednici 13. marta donijela odluku o utvrđivanju Nacrta ustava Republike Srpske.
Prema zaključku Narodne skupštine, Nacrt ustava Republike Srpske stavlja se na javnu raspravu koja će biti sprovedena u roku od 30 dana.
Za organizovanje i sprovođenje javne rasprave zadužen je skupštinki Odbor za ustavna pitanja koji se istovremeno obavezuje da nakon javne rasprave utvrdi Prijedlog ustava Republike Srpske i dostavi ga Narodnoj skupštini.
Ovo je bila treća javna rasprava posvećena novom ustavu Republike Srpske, prethodne su održale u Istočnom Sarajevu, Trebinju i u okviru Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske.
Naredna tribina biće održana u Gradišci.