Bihać

Bihać, grad na rijeci Uni, smjestio se u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Grad leži u prostranoj bihaćkoj kotlini koju sa zapada i jugozapada zatvara planina Plješivica i njeni obronci Debeljača i Somišlje, dok je na istoku i jugoistoku omeđuje planina Grmeč i njeni obronci Ljutoč, Jadovnik i Gredoviti vrh. Bihać ima nadmorsku visinu od 231 metar.

Grad Bihać se sastoji od 35 mjesnih zajednica koje služe kao veza između Gradske uprave odnosno Gradonačelnika i građana.

Geoprometni položaj Grada Bihaća je izuzetno povoljan, s obzirom da se Grad nalazi na pravcu osnovnih koridora Zapadna Europa-Mediteran-Bliski Istok.

Preko područja Grada Bihaća prolazi niz međunarodnih i magistralnih putnih pravaca koji ovo područje povezuju sa širim okruženjem. Grad Bihać je smješten neposredno uz granicu s RH, a u pripremi je realizacija veoma važnog putnog pravca koji će ići dijagonalno od Bihaća do Sarajeva koji nće povezivati Zapadnu Europu s Bliskim Istokom, što će pozitivno djelovati na postojeći, veoma povoljan geoprometni položaj.

Na području grada Bihaća je locirano obilje kulturno – historijskih spomenika, od kojih su najznačajniji Kapetanova kula, Džamija Fethija, Crkva sv.Ante Padovanskog, Turbe, Zgrada Krajina puteva, Muzej Prvog zasjedanja AVNOJ-a, Manastir Rmanj i drugi. Na području Bihaća nalazi se više srednjevjekovnih gradova od kojih izdvajamo: Sokolačka kula, Orašac, Havala i Ostrovica u Kulen Vakufu.

Specifičnost pozicije ovog grada ogleda se u tome što on graniči sa Republikom Hrvatskom, te se može reći da je grad na jugoistočnoj granici Evropske Unije.
Iako je Bihać relativno daleko od glavnog grada Bosne i Hercegovine, Sarajeva (330 km), ipak je mrežom magistralnih puteva i autoputeva dobro povezan sa centralnom Bosnom, ali i sa svojim okruženjem. Od većih urbanih centara u relativnoj blizini nalazi se Banjaluka (149 km), Prijedor (102 km), Karlovac (RH, 100 km) i glavni grad Republike Hrvatske, Zagreb (154 km).

Bihać se ukratko može opisati kao zapadna kapija Bosne i Hercegovine na jugiostočnoj granici EU. Do granice sa Slovenijom je 112 km, sa Austrijom 270 km, a sa Mađarskom 242 km, uglavnom modernih autocesta ili brzih magistralnih puteva. Bihać je također povezan i željezničkim saobraćajem, kako sa ostatkom BiH i sjevernom Hrvatskom tako i sa centralnom Dalmacijom i lukama na Jadranskom moru. Ukoliko se koristi avio saobraćaj za dolazak u Bihać, najbliže zračne luke sa ustaljenim međunarodnim saobraćajem su u Zagrebu (2 sata vožnje), Splitu (2 sata vožnje) i Sarajevu (4 sata vožnje). Na teritoriji grada Bihaća se nalazi i sportski aerodrom koji bi uz izvjesna ulaganja mogao postati komercijalni aerodrom.

Relativna blizina Jadranskog mora omogućava neometan i brz pristup lukama u Republici Hrvatskoj. Velike luke Split, Rijeka, Šibenik su dva do tri sata vožnje udaljene od Bihaća i povezane sa Bihaćem mrežom brzih magistralnih puteva i autocesta, te željeznicom.